Kako je sve počelo…
Međunarodni dan žena
Međunarodni dan žena obilježava se 8. marta svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. Prvi Dan žena se slavio 28.2.1909. godine u SAD temeljem deklaracije koju je donijela Socijalistička partija Amerike.
Između ostalih važnih istorijskih događaja, njime se obilježava i požar u fabrici Triangle Shirtwaistu, u New Yorku 1911.godine kada je poginulo preko 140 žena. Ideja da se obilježava Međunarodni dan žena se prvi put pojavila početkom 20. vijeka u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8.3.1857. godine u New Yorku.
Tekstilne radnice su protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća.
Clara Zetkin
Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije. Protesti na 8.mart su se događali i slijedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kad je 15 000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. Prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila „Međunarodni dan žena“ na prijedlog slavne njemačke socijalistice Klare Cetkin (Clara Zetkin).
Slijedeće godine je Međunarodni dan žena obilježen od preko milion ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji su koincidirali požar u fabrici Triangl Shirtwaist u New Yorku, nakon čega su slabe mjere sigurnosti na radu okrivljene za veliki broj žrtava. U predvečerje Prvog svjetskog rata žene širom Evrope su održale mirovne demonstracije 8.3.1913.godine.
Clara Cetkin Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije.
Alexandra Kollontai
Nakon oktobarske revolucije, boljševička feministkinja Aleksandra Kolontaj (Alexandra Kollontai) nagovorila je Lenjina da 8. mart postane državni praznik, i tokom sovjetskog perioda se koristio za obilježavanje „herojstva“ radnica.
Na Zapadu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930. godina, dijelom i zbog toga što se povezivao sa komunizmom. Međutim,1960. godina su ga ponovo počele slaviti feministice.
Godine 1975., koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, UN su službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena.
Danas mnoge organizacije u svijetu, obilježavaju ovaj važan datum, a neke se nastoje izboriti da postane državnim praznikom u kojima to još nije slučaj. Obilježavanje Dana žena u Bosni i Hercegovini možemo podijeliti na obilježavanje prije i poslije devedesetih. Do devedesetih godina se ovaj praznik slavio i obilježavao kao jako značajan datum. Kupovali su se pokloni ženama, majkama, sastrama, radnim kolegicama, učiteljicama i Alexandra Kollontai nastavnicama. Cvijeće je bilo najčešći poklon. Organizovale su se proslave koje su, kako stariji kažu, više voljeli muškarci nego žene zbog kojih su pravljene. Nakon rata u Bosni i Hercegovini se i dalje obilježava Dan žena, ali manjim intenzitetom nego ranije. Čini se kako je ovaj praznik „zapao“ u krizu identiteta. Ima onih koji ne vole što je bilo prije pa ga izbjegavaju i ignorišu, a i onih koji smatraju da je čudno da žene imaju jedan dan kada će se obraćati pažnja na njih, i da im se odavanjem priznanja tog jednog dana, upravo poručuje da su svih ostalih nebitne. Ima i onih koji kažu da su žene važne svaki dan i da baš zbog toga trebaju imati i ovaj jedan u kojem će im se pokloniti sva moguća pažnja.
I, u svemu tome se čini da je najmanje onih koji se sjećaju zbog čega i kako je sve počelo.
A počelo je kao borba za bolji položaj žene u društvu. Žene u BiH trebaju obilježavati Međunarodni dan žena, ali ne tako što će ih muškarci izvesti na večeru ili što će im kupiti buket cvijeća.
Žene trebaju iskoristiti ovaj dan onako kako ga je zamislila Klara Cetkin – da jesno i glasno kažu svoje probleme.
Pripremili članovi Literarne sekcije predmetne nastave
Amina Tokalija, Ajla Preldžić, Kanita Šljivo, Amna Trnka , Dženan Podhumljak
Voditeljica sekcije: Šeila Hasanović